Minggu, 19 Oktober 2014

AREA DIOCESA DISTRITU BAUCAU: AREA REKREIU LABARIK BAUCAU



Kareta lori ami para iha Aula Diocesa Baucau nia oin, iha loron ne’eba ( 15 Outubru 2014 ), ami iha servisu halo konsolidasaun workshop ba 150 lideransa lokal iha Distritu Baucau. Iha momentu ne’eba Hau hetan momentum spesial tebes ho nune inspira Hau atu hakerek artigu ne’e.
Statu iha be kanu iha area Diocesa Baucau, Kota Lama.

Area Diocesa Baucau laos fatin ba turista sira maibe ema Baucau sira hatene maibe laos konesidu hanesan kulu gisa, fatuk ruin tasi, Pousada Baucau, Picina de Baucau, tasi Watabou maibe nia sai ona fatin fo mahon ba Labarik Baucau ne’ebe iha problema no mos ba labarik ne’ebe hakarak halimar. 
Parte oin statu iha be kanu

Wainhira serimonia lao dadaun iha oras dader Hau nia matan hateke ba Igreja iha area Diocesa Baucau iha Kota Lama ne’ebe besik hela iha Aula ida ami uza ba ami nia serimonia servisu nian. Ain rua lori Hau hakat ba Igreja ne’e, tamba Igreja nia odamatan taka antau Hau desidi atu hasai foto aifunan ne’ebe moris haleu iha Igreja, hasai hela foto aifunan sapatu ou Indonezia lian karik bunga sepatu iha parte ninin oin purtaun enkuantu hateke ba tasi Baucau teki-teki lian hamnasa labarik mane halo Hau hateke ba kotuk no interese tebes mai Hau, hare labarik mane ida hatais farda eskola kompletu iha oras eskola nian no iha nia liman iha manu lin ida no labarik mane seluk la hatais farda eskola no kaer hela kilat halimar nian iha liman sorin. Tamba interese ho sira nain rua nia hamnasa no hatais sira ne’e Hau mos lao hakat ba sira rua hodi komesa dada lia, Alin bonito rua ne’e halo saida iha ne’e? hateten Hau, sira nain rua hamnasa no ida la tau farda eskola ne’e hatan ho logat Baucau nian “ ami halimar abin” no kontinua hamnasa hatudu nia nehan kuak rua iha oin. Hau kontinua husu “imi gostahalimar iha Igreja oin ne’e kah?”  agora ida hatais farda ne’e maka hatan “ ami gosta” ida la hatais farda ne’e hatan mos “ loron-loron ami mai halimar iha Igreja ne’e”. Hau husu ho liman hatudu ba labarik ne’ebe hatais farda eskola “nusa maka la tama eskola?” diretamente hatan husi labarik ne’ebe la hatais farda eskola, nia dehan “nia la tama eskola tamba ohin iha prova le, nia bot ona mos le seidauk hatene tauk mestre baku” no labarik ne’e hamnasa makas no labarik ida hatais farda eskola ne’e hamnasa moe. Tamba hanoin labarik ne’e Hau dehan “la iha buat ida, estuda makas tan ne’e para bele le. Manu lin ne’e se maka kaer?” “ Hau maka kaer” hatan labarik hatais farda ne’e no sambil kose manu lin nia ulun.
Labarik hatais farda eskola kompletu kaer manu lin no nia kolega ne'ebe kaer kilat halimar

Problema labarik ida hatais farda eskola ne’e karik sai hanesan problema labarik Oan Timor lubuk. Violensia fiziku husi mestre no mestra sira iha eskola laos fo deit moras ba isin husi labarik ou alunus sira maibe moras mos ba sira nia mental aumenta tan husi hamnasa, goza hatun husi kolega sira hamosu mental la brani, la fiar a’an, tauk no seluk tan ba privadu labarik sira. Sintimentu ne’ebe mosu husi labarik ne’e maka: hamrik mesak oan la iha apoiu husi se deit.
Hau nia ain hoban iha be fresku malirin iha kanu area Diocesa Baucau
Depois han meudia temperatura komesa sae makas liu tan, hotu-hotu iha Aula laran komesa kaer suratahan kehe sira nia a’an ho ida ne’e Hau desidi sai husi aula no ba tur iha be kanu iha besik Aula Diocesa ne’ebe Hau hare ona iha dader atu hoban ain. Wainhira Hau to’o iha be kanu ne’e Hau hasoru labarik mane nain tolu halimar hela game iha telephone. Hau hamosu pergunta ba sira “Imi sai ona eskola kah?”  sira hatan “Ami sai ona Abin” Hau koalia tan “ nusa mak la fila liu ba uma? La hamlaha kah?” labarik ida seluk hatan “ ami sei hakarak halimar lai iha ne’e” ida seluk hatan tan “ami nia uma besik hela iha ne’e” Hau mos husu tan pergunta ba sira “ imi mai halimar iha ne’e loron-loron kah?” sira para tia halimar game ne’e pois sira hotu hateke mai Hau no ida seluk hatan “Sim, kalan mos ami mai iha ne’e hodi tiru boek. Boek iha meudia subar iha fatuk laran kalan maka sira sai barak” Hau husu hodi taka ami nia konversa “ fatin ne’e halo imi kontenti kah?” balu doko ulun ho hamnasa kontenti, sinal sira aseita fatin ne’e halo sira kontenti no ida seluk hatan “huh..uuhhh”.

Hau mos sinti kontenti ho fresku tebes wainhira hoban ain iha be kanu ho be malirin no anin fresku hu’u hodi hamaran Hau nia kosar. Hakfodak ituan tamba labarik mane ida tur hodi hare hela Hau tebe halimar be ne’ebe sulin iha kanu ne’e. Hau komesa kedan dadalia ho nia “ alin naran saida?” nia hatan “ Aldo”. Hau koko hasai nia foto ho Hau nia kamera maibe nia fila kotuk hodi subar moe nia oin. Hau kontinua husu “ Aldo ohin ba eskola kah lae?” nia hatan “ Hau fila tiaona husi eskola”, Hau husu fali “nusa la fila ba uma?” no Aldo hatan “ lae, Hau sei halimar pois haris iha ne’e ho Hau nia kolega sira, Hau nia uma iha karaik oan ne’e”.
 
Aldo fila kotuk bainhira Hau koko hasai nia fotgrafia
Aldo no kolega sira
Aldo prepara burasa no kesak hodi tiru boek iha be kanu

Aldo luku iha be kanu

Ho kolega sira Aldo sempre haris iha be kanu area Diocesa Baucau

Husi ami nia hasoru malu no konversa simples ne’e Hau estuda buat rua, ida maka sempre koko kontenti iha situasaun tristi laran no sempre buka atu halo saida maka halo ita nia a’an kontenti.

Dili, Outubru 2014
Mariani VK.

Sabtu, 11 Oktober 2014

CUSTOM BEHIND MOON ECLIPSE IN TIMOR-LESTE



“Hey.. go to outside! find out why people make sound with hit electricity pipe my voice shouted from bathroom while thinking maibey a riot happened in my neighbourhood, after view minutes there more noisy sounds made me more sure that two group of young man are throwing stones each other. But than my cousin sister shouted back to me in Tetun Language “fulan mate”, fulan is moon and mate is dead so it’s mean moon is dead, but literally translate to English is moon eclipse. Moon eclipse around 07.33 PM in October 08th 2014 .
Wrote Pedro Carrascalao on picture that his upload on Facebook: "Blood Moon view from my house..
Today 8th October, 2014. 19:50. Golgota, Comoro, Dili, Timor Leste"
Why very noisy when moon eclipse happened in Timor-Leste? It’s a custom and it’s a belive of Timorese. We Timorese, belive when people make noisy with hit the iron, board, zinc, galoon or anything that can make sound can tell the message to heaven that people in world still a live and need moon bright from heaven. This what my mum tell me when I was a kid and I still keep until now.
Same noisy also will happen when sun eclipse and earthquake, but when earthquake people not just hit things to make noisy but also they will scream. The noisy and scream when earthquake are the message to God in heaven that people still a live in world. So, God not shut down the world because if not hear noisy than God presume that people in world already dead and he will shut down the world than it’s mean the end of the world.
My cousins & neighbor hit zinc to make sound when moon eclipse. Tasi-Tolu, Dili. October 08th 2014

Noisy and hit thing to make sounds it's fun thing to do for Timorese children

The noisy from hit things as a message. Message not just to heaven but also to people in the world. When some riot happen in the street also will noisy, the objective is to tell or give message to others people in home that something riot is happen right now. Also when people pursuing a or group of stealer also will noisy from hit the things and screaming of people it’s mean they need your help to catch the stealer or just telling you that be aware with stealer.
The day after moon eclipse, foreigner office friend of mine ask me why last night so noisy and why people hit things to make noisy and I explain to him about our custom, it’s seem so interesting to him and he explain “in my country Uganda when moon eclipse people just whatch, take picture than upload in social media”. It’s remind me a story of UN ( United Nations ) Mission people when moon eclipse in Timor-Leste around 2001-2004 ( I forget the exactly year ) that telling by my relative that work with UN Mission on that time and also my story side. Here the story, “ that was full moon on that night around 07 pm, we were preparing for dinner at home than suddenly we ran outside because it’s very noisy outside, because people hit electricity pole from iron very loud in the street and our neighbors hit drum and zinc. Finally we know that moon eclipse is happening now that’s why they make noisy, than after some minute UN Police car are running very fast go around in street and in neighbourhood and I saw UN Police talk with people in the road. This is what happened from my story side but there are another story happened in other side of Dili city, many of UN Mission membesr are foreingner that come from many different countries and don’t know yet Timorese custom very well about noisy when moon eclipse happen. So, they very shocked with the noisy and people behaviours like hit things and hit the electricity pole in the street. Because on that time Timor-Leste security is unstabill and UN take control the security they so confuse to what happening and how to control. Some UN member call my relative and said “ halo Paula.. others friends are crying now because they scare with the noisy that people do, why? What’s happened? It’s like emergency situation, it’s happened?My relative answer “it’s ok.. it just custom of Timorese when moon eclipse”  . Also so many complain from UN Mission member on radio about the noisy and UN Police was frustrated.”
This time Timorese still hit things to make noisy when moon eclipse but also Timorese do new thing. What is that? The answer is selfie with moon eclipse than upload on Facebook :) .

Dili, October 2014
                                                                                                                                             Mariani VK.

Sabtu, 04 Oktober 2014

BAINHIRA TEMPU HAS TO’O MAI



Has fuan okir hela
Ema biolozia dehan has hanesan ai-fuan nasaun tropical sira nian ne’ebe fan ho presu karun tebes iha nasaun Europa sira. Nasaun hanesan India halo has hanesan sira nia ai-fuan nasional, Iha has kor mean husi Afrika, no iha menu matabisu famozu naran sticky mango rice husi Thailandia uza has fuan, karil ben ( santan ) no etu. Has Timor nian ne’e organiku no iha sabor no morin special tebes duke has sira ne’ebe fan iha super merkadu ou super market iha rai laran no liur ( ne’e esperiensia privadu ). Maibe bainhira tempu has to’o iha istoria ne’ebe barak mosu iha Timor-Leste, esperiensia no istoria balun mak tuir mai ne’e…
Imajina tok saida mak sei akontese ba Ita hotu nia fuan kuandu sae motor hetan hu’u husi anin fresku lokraik nian, lao iha dalan los no kaber iha parte balu hateke has funan tebar no iha parte balu hateke tasi nia azul :) MORIS KOMPLETU!!! Tempu no situasaun ida ne’e so bele esperiensia iha tempu antes udan deit kada tinan ida iha Dili, Timor-Leste. Seidauk to’o iha ne’e deit, interesante seluk tan maka tuir mai ne’e….. :
Matan hateke has funan iha parte seluk no tasi nia azul iha parte seluk. Ne'e so akontese iha Dili, Timor-Leste. Area Farol.

Has funan iha Sidade Dili fo paijazem no situasaun diferensia

Has funan sinal tempu has tasak besik ona. Farol, Dili, Timor-Leste

Dezenu ilustrasaun Istoria "Ano, Anoi no Abita Mi Ba Has horok". By: Delivio
Istoria ne’e akontese iha tempu invazaun Indonezia mai Timor-Leste no istoria ida ne’e realidade, “ iha familia ida ho oan nain tolu moris iha uma rasik iha Becora, Dili, Timor-Leste. Oan sira ne’e naran Ano, Anoi no Abita bainhira has tasak ona sai hanesan tempu ne’ebe kontenti ba Ano, Anoi no Abita tamba sira bele sinti has nia gostu maibe sira iha problema tamba sira la iha ai-horis has iha sira nia jardim maibe sira nia vizinu nian iha maibe has hun ne’e mos sira nia vizinu tau horok ho kesi hena metan ba. Bainhira lao ba no fila husi eskola sira nia matan hateke ba has fuan tasak no nia morin korazem sira atu ku’u ba han tia has ne’e hodi habokon graganta iha oras meudia maibe hena metan sinal horok ne’ebe vizinu ne’e kesi hatauk sira atu lolo liman ba has fuan sira ne’e. Labele augenta ona iha kalan ne’e Anoi halo planu atu hader dadersan nakukun deit hodi ba foti sira nia vizinu nia has tasak ne’ebe monu ba rai tamba kalan ne’e anin hu’u. Anoi nia planu ne’e nia subar metin ba nia a’an deit la fo hetene ba nia inan-aman no nia Maun Ano no mos Alin feto Abita. Bainhira manu kokorek iha dader nakukun Anoi haksoit husi kama halai no lolo liman hodi loke odamatan. Odamatan nakloke Anoi kontinua halai ho fuan kontenti diretamente ba has hun vizinu uma sorin nian no nia hakodak tebes bainhira nia to’o iha has hun ne’e no nia dehan ho hakfodak “Ano.. O mos iha ne’e kah? Afinal…” “susssttt.. nonok orsida ema rona” hatan Ano ho oin hakfodak no liman fuan hatudu taka ba nia ibun, sinal katak koalia nonok. Teki-teki Abita mos mosu iha Ano no Anoi nia kotuk no hatete “ imi rua mos iha ne’e atu foti has monu ne’e kah?” Ano & Anoi hakfodak ho Abita nia prezensa no sira rua diretamente dada tun haruka tur Abita no Ano dehan “agora ita tengki mi tia ba has nia hun ne’e par nia horok ne’e lakon tia” Anoi hatan “tebes kah lae? Se mak dehan?” Abita hatan ba Anoi “ Hau mos rona hensan Ano dehan ne’e, ema barak maka halo ona hanesan ne’e” ho lian obriga ituan Ano dehan “fiar sa.. agora ita mi ona ba has hun ne’e pois ita foti has ne’e ona”. Ikus mai sira nain tolu aseita Ano nia idea no sira fila ba uma hodi komesa han has ida ohin ne’e depois liu loron hirak balu sira sei didiak hela no ikus mai sira fiar ona konaba Ano nia idea mi ba has hun hodi halakon nia horok.”
Istoria iha leten ne’e karik hanesan mos istoria realidade ba Oan Timor lubuk konaba’a stratezia halakon horok ai-fuan ne’ebe nia hun kesi ho hena metan, mean, tali tahan, tali rafia no seluk tan. No Stratezia halakon horok ne’e liu husi mi ba ai-hun ne’e, ai-fuan ne’e kose ba fuk, tafui kaben ba ai-hun ne’e no seluk tan. Bainhira konsulta ho Sra. Constançia ne’ebe hala’o tempu labarik iha tempu Portugues nia ukun ba Timor-Leste dehan katak, iha tempu Portugues Hau hare horok iha ai’fuan nia hun sira ne’e barak liu duke agora. Sra. Constançia hatutan tan, bainhira ita hare iha ai-fuan hun tara be’e ne’ebe nakonu ho sasan oin-oin, bebak tarak, batar fulin, ai-tarak ne’e hatudu katak ai-fuan ne’e iha horok. Stratezia ne’ebe uluk Sra. Constançia sei labarik ho nia kolega otas sira halo hodi halakon horok maka ai-fuan ne’e ku’u tia pois kose ba fu’uk hodi temi mantra “horok ne’e sei kona ami bainhira ami nia fuk ne’e O konta hotu, fooiiiihhhh..” ou se lae sira tuda halo monu tia objetu horok sira ne’e. hahhahaaaahhhaaaa
Istoria realidade sira ne’e laos atu fo hanoin ita konaba’a hahalok at Oan Timor sira, maibe atu fo hanoin ida katak, kria ona momentu ou akontesementu realidade husi kultura Timor-Leste rasik hodi sai istoria ne’ebe bele konta ba Labarik Timor sira ho impaktu maka labarik sira iha interese hakarak aprende, buka hatene no hadomi kultura Timor. Liu husi istoria realidade ne’ebe intersante Timor nian mos hatudu diferensia Timor-Leste ho nasaun seluk no hatur Timor-Leste iha sistema internasional hanesan nasaun soberanu.
Has okir sai favoritu feto Timor, ne'e realiddae! Mana Mei fahe has okir mai Hau
Realidade intersante seluk tan maka feto Timor barak maka gosta han buat sing. Has okir sai ai-fuan sing ne’ebe favoritu ba feto Timor sira. Iha Kapital Dili barak iha Estrada ninin maka fa’an has okir ne’ebe kahur ona ho sumu ne’ebe kor kinur iha plastik mutin transparan ki’ik pois aumenta tan masin ne’ebe kahur ona ho ai-manas. Jovem feto ida ho naran Yana dehan nia kuaze loron-loron hola no konsumsi has okir ne’ebe kahur ona ho sumu ne’ebe kor kinur iha plastik mutin transparan ki’ik pois aumenta tan masin ne’ebe kahur ona ho ai-manas, maske nia estomuk ki’i ona maibe nia kontinua konsumsi nafatin. Bainhira perguntas ida dehan, sa gostu husi has ne’ebe Yana konsumsi ne’e? Yana hatan, “la hatene ehh.. saida. Maibe Hau hakarak han bebeik. Hau gosta han has budu to’o Hau nia estomuk moras, ne’e deste Hau sei ki’ik”, dehan Yana ho kontinua nata has okir ne’e.
Vendedor has okir ne'ebe kahur ho sumu kinur iha plastik transparan pois aumenta masin ne'ebe kahur ona ho ai-manas

Yana enjoy hela
has okir ne'ebe kahur ho sumu kinur iha plastik transparan pois aumenta masin ne'ebe kahur ona ho ai-manas

Karik istoria sei la hanesan iha nasaun seluk bainhira tempu has to’o maibe iha istoria realidade maka akontese iha Timor-Leste. Karik liu husi istoria realidade ne’ebe mosu iha tempu has no situasaun bainhira has funan bele sai stratezia turismu, kultura, ekonomia, no edukasaun? Komforme Timor-Leste aproveita no maneza. Oinsa ho maneiza stratezia hirak ne’ebe temi ona? Ne’e presija prosesu ne’ebe presija komesa agora.
                                   
Nota Badak: Obrigada ba kolega sira ne’ebe hakarak ona fahe sira nia esperiensia no istoria iha bainhira tempu has komesa, Mana Noi, Alin Yana no spesial ba Hau nia Inan Constançia. Agradese mos ba Kolega sira no vendedor has iha area Bundaran Comoro, Dili ne’ebe sai ona objetu foto ba artigu ne’e, Yana no Mana Mei.Agradese ba Alin primu Delivio ne'ebe ho laran kaman ona hakarak dezenu ilustrasaun ba istoria, Hau apresia tebes. Imi nia kontribuisaun tomak, suporta ona Hau atu fahe no konserva Timor-Leste nia istoria ne’ebe ema barak hanoin la importante.

------------------- KSOLOK TEMPU HAS BA OAN TIMOR TOMAK ----------------

Dili, 05 Outubru 2014
Mariani VK.