Kamis, 15 September 2016

Kambodia; Nakukun No Mos Iha Naroman




Hau tur iha ema lubun bo’ot nian le’et  iha aviaun laran, ami semo husi Osaka, Japaun fatin ne’ebe hau hela ba agora ho diresaun Siem Reap, Kambodia. A’an ne’e husu ba fuan ne’e “saida maka hau sei aprende iha Kambodia eehh?”. Iha hau nian lemo rai ida ne’e dadaun, Nasaun Kambodia laos hau nian obejetivu, hau nian objetivu maka atu partisipa ASEAN Youth Forum 2016 hanesan partisipante mai husi Timor-Leste. Maibe, Kambodia oferese liu ida ne’e. Lisaun osan mean barak maka hau hetan ona. Hau sei la koalia konaba’a sakunar sona ne’ebe hu han iha Kamobodia, sei la koalia mos Kambodia nian furak liu husi Angkor Wat no Kambodia nian hahan ne’ebe gostu tebes ou ninian sidade, maibe..

Durante iha ASEAN Youth Forum 2016 hau halo diskusaun iha area oin-oin ho kolega sira mai husi nasaun ASEAN, maibe iha fraze ida husi kolega balun dehan “Kambodia uluk liu dezenvolve ona hanesan Nasaun Singapura agora dadaun ne’e”, momentu ne’eba mosu kedan pergunta husi hau, maka antaun halo-nusa maka agora Kambodia sai hanesan nasaun kiak liu iha ASEAN? Kambodia nian riku soin sira ne’e ba lerek ne’ebe? Tamba tempu limitadu kolega sira la bele hatan hau nian pergunta sira ne’e maibe, hau nian lemorai ba Sidade Kapital Kambodia, Phnom Penh maka hatan pergunta sira ne’e.

 To’o iha Sidade Kapital ne’e iha dader madrugada tuku 5 ho bis kalan husi Sidade Siem Reap. Kolega Kambodiana nain rua lao akompana hau ho kolega Mianmar ida no ami to’o iha fatin ho naran Killing Field, fatin ne’e maka sai hanesan fatin oho ema Kambodia lubuk husi Rezimi komunista Kambodia nian. Hau nian fuan dodok no metin tebes waihira hau rona esplikasaun husi audio no hare mate rui ne’ebe naklekar iha armari bidru. Audio ne’e esplika katak, antes atu oho sira sei loke muzika ho lian bot no sei tortura ho todan. Ai-matan dukur hun bot ida maka Rezimi Komunista Kambodia hodi baku bebe sira nian ulun ba to’o mate. Rezimi ladun uza kilat musan hodi oho tamba karun atu sosa kilat, ne’e duni sira uza deit sasan kroat sira, inklui mos ai-talin ou tua mutin nia kain ne’ebe kroat hanesan gergaji hodi koa vitima sira nian kakorok.
Mate ruin iha Monumentu Killing Filed  

Mate ruin husi vitima husi Rezimi Komunista Kambodia 1975-1979, Killing Field. Phnom Penh.

Ropa, sinelus, rui, nehan no sasan kroat. Killing Field, Phnom Penh

Fatin ida ne'e hakoi ema ho total 450. Killing Field, Phnom Penh.

Ai-matan dukur ne'ebe Rezimi Komunista uza hodi baku bebe nian ulun ba to'o mate. Killing Field, Phnom Penh.
 
Fatin seluk ami vizita maka, Genocide Museum hanesan fatin ba tortura ema Kambodia sira husi rezimi komunista. Fatin ne’e uluk eskola ida no muda ba fatin tortura. Iha fatin ne’e nian sumenti ita bele hare marka ran ne’ebe fakar iha tinan barak liu ba ( Rezimi Komunista Kambodia 1975-1979 ), ita mos bele hare fotografia no pintura tortura ne’ebe hakanek tebes fuan.
Fatin ne'e uluk sala eskola ida no Rezimi Komunista halo tia ba fatin tortura. Marka meta iha sumenti ne'e marka ran vitima husi tortura iha momentu ne'eba. Genocide Museum, Phnom Penh.

Husi fatin rua ne’e, ami ba tur iha restorante ida no komesa ami nian dada-lian ne’ebe lori komprendesaun mai hau. Kolega Kambodia ho naran Houng loke ami nian konversa, “razaun ne’ebe la rasional tebes rezimi komunista naton neba’a akuza ema sira ne’ebe sira oho tamba o matenek, tamba O nian kareira prefesional hanesan  dotor, pilotu, akademika, no seluk tan maka sira oho O”. Rona ninian esplikasaun hu sei nonok, maibe kolega husi Mianmar husu dadaun pergunta ba “tamba saida maka nune’e?”, kolega Kambodia seluk ho naran Vatey hatan “tamba tuir rezimi nian hanoin katak ema sira ne’e maka sei dehan lae ba politika ou desizaun husi rezimi no tauk orsida sira sei fo influensia ba sira seluk atu hamonu rezimi.” Kolega ne’e kontinua dehan, “hotu-hotu servisu halo to’os ba rezimi pois maka presija hahan husu ba rezimi fo, ne’e maka akontese ba hau nian aman no nia familia iha ami nian suku momentu ne’eba”. Hau kontinua husu, “saida maka akontese ba ekonomia Kambodia naton ne’e?”. kolega ne’e hatan, “rahun no estraga iha infrastrutura importante ne’ebe suporta ekonomia Kambodia nian hanesan portu, aeroportu no seluk tan no ema rihun ba rihun mate no sai refuziadu iha rai liur”. Rona ida ne’e hau dada i’is naruk no esplika ba sira saida maka hu hare iha fatin rua ne’e no taka ami nian konversa, “problema ne’ebe Rezimi Komunista Kambodia nato’on ne’e halo nian impaktu sei to’o agora hu sinti, tamba hau hare iha momentu neba’a rezimi ne’e halo programa kaben forsa ba feto no mane Kambodia no ikus mai sira sai vitima, ne’ebe ita bele hare husi sira nian lia-fuan sira ne’ebe sira dehan ba intervista-dor iha Genocide Museum. Iha feto ida dehan, “atu kaben momentu ne’eba maka hau nian arapende dahuluk. Depois hau isin-rua ho la iha ema ida maka tau matan mai hau no ida ne’e maka sai hau nian arapende daruak momentu ne’eba ( ..to marry was my first regret. Then, I became pregnant with no one to take care of me, which was my second regret..)”. imajina tok saida maka akontese ba familia ida ne’e no liu-liu ba oan husi familia ida ne’e? ezatamente impaktu negativu makas ba sira nian psikolozia ne’ebe lori ba sira nian mentalidade no ikus mai sira nian hahalok iha vida sosial, no mos sei impaktu to’o agora tamba vitima sira ne’e sei moris to’o agora no sira nian oan mos sei moris no tutan hari’i uma-kain ho mentalidade fraku ona ne’e, hau sei buka tuir tok. Maibe, hau espera fatin rua ne’ebe ita vizita ona ne’e bele fo lisaun ba zerasaun foun Kambodia no mundu hodi hakribi violensia ho forma saida deit hasoru humanidade. Ema ida nian moris mai husi valor tutan ba tutan no kuandu moris ne’e estraga, estraga mos valor hirak ne’e”.

Hatan ona katak, Kambodia nian dezenvolve uluk hanesan Nasaun Singapura ne’e lakon tamba violensia. Violensia ne’ebe Rezimi Komunista Kambodia nian momentu ne’eba halakon ona rekursu humanu, rekursu infrastrutura, sosial no ekonomia Kambodia nian no lori Kambodia monu tamba situasaun politika depois ne’e. Tamba la hotu iha ne’e deit Kambodia nian susar, Kambodia mos hetan invazaun mos husi Vietnam no situasaun politika rai laran ne’ebe la iha estabilidade no kontinua lori violensia naruk no to’o agora Kambodia sei koko hamrik husi sira nian hakdasak. 

Maibe, hau hare esperansa iha joven sira nian matan hanesan zerasaun foun Kambodia nian. Vatey dehan “hau hakarak aprende barak ho tuir aktividade organizasaun hodi aban-bainrua bele sai diplomata Kambodia ne’ebe diak”. No Houng dehan mai hau katak “hau halo ona aplikasaun barak-barak hodi atu hetan bolsu estudu no sei kontinua halo to’o hau hetan. Hau hakarak aprende liu tan, hakarak aprende barak-barak”. Hau mos asisti esperansa roman husi kolega Mianmar ho naran Judy, nia dehan “maske hau agora dadaun estuda enzineiru maibe hau hakarak estuda mos politika”.  Hau hare esperansa bot no espiritu atu avansa ba oin husi sira, nebe’e inspira tebes hau no karik ida ne’e maka sira nian hakat primeiru ba sira nian dalan ba aban-bainrua nian.
                                                                                          
Husi karuk: Houng ( Kambodia ), Vatey ( Kambodia ), Judy ( Mianmar ) no Hau. ASEAN Youth Forum 2016, Siem Reap, Kambodia.
                                                                         

Osaka, Japaun. 16 Setembru 2016
Mariani VK.

Kamis, 08 September 2016

Kalan Ne'e, Hau Hateke Aviaun

Ai-fuan uvas metan hamaluk hau nian kalan ne'e. hau tur iha kama leten hodi hateke sai ba janela. Laos hateke fitun ne'ebe tabele iha lalehan entre kalohan, maibe hateke ba aviaun ne'ebe semo sa'e no semo tun. Los duni, aviaun maka lori ona hau ba fatin ne'ebe laos "hau ran fakar fatin" no lori hau fila ba fatin "hau ran fakar fatin".
A'an ne'e hato'o agradese wain ba aviaun no ema ne'ebe iha idea ba halo ona aviaun no mos ba ema sira ne'ebe servisu ona hodi ezisti aviaun iha mundu.
Aviaun halo ona hau hare, sinti, rona, koko buat foun, aprende husi ne'e no muda mentalidade ne'ebe a'at ba diak. Importante maka aviaun halo ona hau nian mehi balun sai tebes. Hau nian a'an komprende liu ona, oinsa teknolozia bele fo susesu ba individu sira.
Aviaun, ba ne'ebe tan O atu lori hau semo? Maibe, hakarak O hatene katak hau sempre hakarak O lori hau ba fatin "hau ran fakar fatin".

Osaka, Japan, 03 Setembru 2016.
Mariani VK.