Senin, 18 Mei 2015

ATAURO DOKO HAU NIA LARAN




Ilha Atauro
Iha Fulan Taurus nia laran, Abril 2015 Hau ho kolega edifisiu balun hetan opurtunidade atu vizita Ilha Atauro ho durasaun tempu besik iha semana ida nia laran ba asuntu servisu nian. Antes ba mi iha ona ekspektasaun oin-oin atu halo, hetan, hare nst ( no seluk tan ). Maibe hola ikan maran ho folin baratu maka Ami hotu nia ekspektasaun bot liu. Ema Dili ne’e buka maka ida baratu liu, baruk ona ho folin karun iha Dili ;)
 Ami nia ekspektasaun hola ikan maran ho folin baratu ne’e ladun halo ami kontenti tamba la susesu L maibe esperiensia no istoria sira ne’ebe ami rona no asisti husi Ilha Atauro ne’e maka doko Hau nia laran hanesan lirik ai-knaknuk Grupu Banda Rai Nain ho titlu Sintimentu ne’e haktuir.
Ikan Golfinu fo divertimentu gratuita
Hetan divertimentu husi grupu lubun ikan golfinu ou ikan lumba-lumba ( dolphin ), ne’ebe ho ispritu makas haksoit iha ami nia ro ahi nia sorin, oin no kotuk halo ami nia a’an spesial. Ami pasazeirus iha ro ahi ne’e sinti haksolok los no sempre hakilar ho hamnasa bainhira golfinu haksoit husi tasi laran ho istilu oin-oin. Divertimentu husi atraksaun ikan golfinu iha zoo ( kebun binatang ) buat ne’ebe babain maibe iha tasi klaran iha dalan atu ba Ilha Atauro ne’e nia extraordinariu demaziadu. Spesialmente ba Hau no kolega balu ne’ebe foin maka hare atraksaun diretamente ikan golfinu iha ami nia moris laran tomak.
Wainhira Ami nia ain hakat iha Atauro nia rai, momentu ne’eba mos ami nia matan hare dezenvolvemetu turismu iha Atauro liu husi hotelaria istilu uma tradisional Timor nian maibe fasilidade husi Oeste ou malae nian. Paizazem foho matak, kalohan mutin mos, lalehan azul, tasi azul, tasi matak, ai-funan kor oin-oin hanesan valor spesial ida husi Atauro. Spesial seluk maka transporte publiku iha Atauro maka tuk-tuk ne’ebe ho folin baratu ( selu $ 1 bainhira tun ), komunidade ne’ebe respeitoju no sempre hamnasa, ikan matak ne’ebe ita bele hetan ho folin $ 1 talin ida. Maibe susar tebes atu hetan modo tahan iha Atauro, informasaun ne’ebe Hau hetan husi ema Atauro sira dehan katak tamba be’e mos ne’ebe susar ne’e duni halo ema barak maka la kuda modo. Dezafiu ba instituisaun relevante atu resolve problema ida ne’e karik lakoi ema Atauro hetan mal nutrisaun.
Portu Atauro
Bero a'at iha Portu Atauro

Bero ho mesin hanesan transporte entre suku sira iha Atauro
Oras lokraik vendedor sira fila ona ba ba sira nia hela fatin husi Villa Maumeta
 
Tasi, Foho, kalohan mutin, lalehan azul no bero iha Atauro
Istoria ne’ebe hafanu Hau atu la bele laran todan kria obra ou berkarya iha Indonezia nia lian maka bainhira ami ba vizita fatin Produsaun Boneka Atauro. Oan Timor sira iha Timor ou rai liur barak maka kontenti hodi hola Boneka Atauro sai hanesan souvenir ba sira nia maluk, ou infeita sira nia sala ou mos halo koleksaun. Loa-loja bot sira iha Dili laran no iha feira barak-barak iha rai laran no liur fan ona Boneka Atauro. Buat sira ne’e diak maibe, karik entre ita sira ne’e balun buka tuir ona istoria ne’ebe akontese iha produsaun Boneka Atauro ne’e nia kotuk. Mana Maturina haktuir mai Hau no kolega nain rua seluk iha fatin produsaun iha Maumeta, Atauro katak inisiativa hamosu kreatividade Boneka Atauro ne’e mai husi Amu Paroku Igreja Atauro. Amu Paroku ne’e nia nasionalidade maka Brazileiru. Ne’e duni Amu Paroku ne’e konvida nia kolega ida ho naran Ester Piera Zurcher maka fo treinamentu suku no dezain boneka ba feto foin sa’e Atauro lubuk, ikus mai maka sira hamosu obra ou karya boneka Atauro.  Grupu feto Atauro ne’e liu tempu susar nia laran ho durasaun tempu ne’ebe naruk, sira hetan stigma husi sira nia maluk no familia balun, servsiu iha tempu naruk nia laran maibe la iha salariu no kolega balun husik sira tamba hetan bandu husi membru familia atu kontinua servisu. Mana Maturina dehan “Ema barak dehan Boneka Atauro ne’e karun los, no sira lakoi hola maibe folin ida sira dehan karun ne’e la hanesan saida maka ami hasai hodi sosa bahan sira ne’e no ami nia terus mos”.
Mana Maturina



Molok despedida, Mana Maturina sira esplika mos ba ami katak iha fatin produsaun Boneka Atauro nia oin iha restorante & hotel Manu Koko nia sorin iha loja souvenir kreatividade husi ai-musan ba halo korenti, braslet, brinkus, pin nst. Loja ne’e mos Amu Paroku Atauro hari’i ba Feto foin sa’e Atauro ne’ebe diuk no koalia la hatene. Momentu ne’eba ami desidi kedan katak ami sei ba vizita loja ne’e. Teki-teki ami to’o oha iha loja ne’e nia laran, tamba hare loja ne’e mamuk Hau hase ho hakilar ituan “ lisensa..lisensa..lisensa..” derepenti hamrik ona ho hamnasa luan tebes iha nia oin, feto foin sa’e ida iha ami nia oin. Hau komesa konversa “Mana sira maka halo sasan sira ne’e kah? Jeitu los” koalia ida ne’e hodi hatudu ba korenti bonita ida husi ai-musan ne’ebe iha kor oin-oin maibe natural. Ho moe no koalia araska nia nia hatan katak sira maka halo, hare ba ami nain tolu konfuzaun ituan, nia hatutan ho zestu deit ona katak nia koalia la hatene maibe bele rona. Hare ba situasaun ida ne’e ami nain tolu dehan la iha buat ida ami atu mai hare-hare. Liu minutu balun Hau komesa dadalia fali “ Hau nia naran Mariani, ne’e hau nia kolega naran Selsia no Mei. Mana naran saida?” Atu hatan Hau nia perguntas ne’e nia hakerek iha suratahan ida no fo mai ami le’e “Hau nia naran Bemvinda” depois Hau hatan “Bemvinda bonita” nia hamnasa kontenti los. Tur iha Bemvida nia sorin hodi koalia “Bemvinda ho kolega sira hela iha loja ne’e kah?” kontinua hakerek iha suratahan depois esplika ho lian ne’ebe kotu-kotu dehan sira hotu hela iha Bikeli, dadersan sira lao mai loja iha Maumeta depois lokraik sira fila. Ho objetivu halimar hodi kria situasaun kontenti Hau hato’o pergunta ida ba Bemvinda, “Bemvinda namora iha ona?” Ho espresaun oin la gosta Bemvinda hatan “Hau la gosta mane sira, sira baku Hau”. Reflesaun mai Hau durante ne’e los duni dala barak Hau hare akontese iha Timor no rai seluk feto ou mane ne’ebe ho kondisaun hanesan Bemvinda hetan violensia, stigma no diskriminasaun, maske sira halo ona buat pozitivu barak. Situasaun ne’ebe Bemvinda rasik iha, aumenta tan ho ambiente ne’ebe la suporta Bemvinda, maibe nia ho nia maluk sira sei iha espritu atu kria obra ho mehi ida katak sira bele susesu, ne’e extraordinariu demaziadu! 
Bemvinda

Sentru Saude Atauro
Solidaridade ne’e konseptu sosial politika ne’ebe furak. Babain nasaun sosial, matenek nain sira, aktivista sira, sosialista sira, ONG sira no lider balun debate makas konaba’a konseptu ne’e. Ho matan rasik Hau asisti ona solidaridade ne’ebe akontese iha Ilha Atauro, ne’ebe tuir Hau nia observasaun uniku tebes. Solidaridade ne’e maka, Sentru Saude Atauro simu pasiente husi Ilha Liran no Wetar, tuir informasaun ida ne’e akontese tiaona deste iha tempu invazaun Indonezia mai Timor-Leste. Ilha Liran no Wetar hanesan Ilha husi teritoriu Nasaun Indonezia. Pasiente husi Ilha Indonezia sira ne’e hetan asesu tratamentu gratuita hanesan Oan Timor seluk iha Sentru Saude Atauro. Pasiente husi Liran no Wetar hanesan Sidadaun Indonezia atu mai halo tratamentu iha Atauro ne’ebe parte Nasaun Soberanu Timor-Leste la presija passaporte no viza, maibe fo konesementu deit ba lideransa komunitaria no parte siguransa no mos defeza Postu Administrativu Atauro nian.  Tamba saida uniku, iha invazaun Indonezia nia tempu Ilha Atauro sai hanesan fatin eksiliu ou desperadu Timor Oan ne’ebe tuir Indonezia nia razaun bele fo amiasa ba politika invazaun Indonezia mai Timor-Leste. Rasional konkluzaun ne’ebe mosu maka husi tempu Indonezia to agora dadaun desperadu ou eksiliu Timor Oan sira ne’ebe hela iha Atauro no sai ona Atauro oan kontinua moris ho laran moras no odiu ba Militar Indonezia no Indonezia. Maibe ho laran luak Atauro oan sira bele simu pasiente husi Nasaun Indonezia, oinsa ho sira nia laran moras sira ne’e? Saida maka halo sira nia laran moras sira ne’e lakon? Karik Ilha sira ne’e iha juramentu kultura ruma karik? Karik Ilha Atauro, Liran no Wetar maun-alin? Estudu interesante atu buka tuir ou peskiza konaba’a solidaridade ne’ebe mosu entre Nasaun Timor-Leste no Indonezia ne’ebe reprezenta husi Ilha sira ne’e.

PROFIL ILHA ATAURO
( Fontes husi Obrservasaun Privadu no Wikipedia atauro versaun inglesh )
Atauro ho luan mais ou menus 105 km2, hanesan Ilha ida husi rua ne’ebe tama ba teritoriu nasaun Timor-Leste. Zeojrafiamente Ilha Atauro besik liu ba Dili ne’ebe hanesan sentru nasaun duke Ilha Jaco ne’ebe  situadu iha leste liu Timor-Leste nian. Ilha Atauro konesidu mos hanesan Pulau Kambing ( tradus: Ilha Bibi ). Antes Indonezia halo Ilha Atauro hanesan fatin eksiliu ou desperado ( pembuangan ), Portugal mos halo uza Atauro sai hanesan Ilha prijaun  depois iha akordu de Lisboa 1859 katak Olanda no Portugal aseita Atauro sai hanesan teritoriu Portugal nian.
Atauto iha suku lima, maka Bikeli, Beloi, Makadade, Makili no Villa Maumeta. Foho ne’ebe a’as liu iha Atauro Maka Foho Manukoko ho a’as 999 metru husi tasi. Area Foho Manukoko identifika ona husi Organizasaun BirdLife International hanesan area importante manu fuik nian ( Important Bird Area ) tamba sai hanesan fatin ba manu fuik lubuk ida. Bele hare registu manu fuik sira ne’e iha Wikipedia Atauro versaun inglesh.
Kuaze populasaun Atauro barak maka hakuak relijiaun Protestante no iha Suku Bikeli ne’ebe maioria sarani Protestante iha area ho naran Belem Nazare tuir informasaun husi Atauro oan sira katak iha area ne’e la fa’an sigaru no tua tamba bandu husi Igreja.  Lian lokal ou dialek iha Atauro maka Rahesuk, Resuk, Raklungu no Dadu’a, ne’ebe lian sira ne’e mos koalia iha Ilha Wetar, Indonezia.
Dili, 19 Maiu 2015
Mariani VK.