Minggu, 01 Februari 2015

DILI: HAFURAK NO HARAHUN



ISTORIA BADAK
ABUI LABARIK HAN ANIN
Abui riba nia pasta makas ba meja han leten halo hakfodak tebes nia Inan ne’ebe tein hela iha dapur. Inan ne’e ho hirus ituan no husu nia oan feto Abui “Abui… nusa maka o mutrabu hanesan nene?” ho oin buis Abui hatan “ ohin iha eskola mestre baku hau pois kolega sira mos hamnasa tan hau tamba hau hatan Baucau maka Timor-Leste nia Kapital” rona ida ne’e Abui nia Inan hamnasa makas no doko ulun lao ba kontinua fase bikan. Hare ida ne’e Abui halai tuir ba liur hodi hakilar ba nia inan “iiihhhhh… Ama ne’e la hadomi hau liu”, Inan ne’e hatan “oan, o klase lima ona mos seidauk hatene ita nia nasaun nian kapital ne’e, kuitadu los.. loron-loron ba eskola ne’e kala ba han anin deit karik, ne’e maka kakutak nakonu ho anin ne’e. hehehheeee Dili maka Timor-Leste nia kapital”. Hakat ba nia inan nia oin, Abui ho oin seriu hatan “iha Maun Akai nia facebook iha foto nia hamrik iha sidade mos, furak, ema mesak hatais kazaku maka lao ba mai, matak, mota mos pois nia hakerek iha ne’eba katak nia hamrik iha Kapital London husi Nasaun Inglaterra”, “hahhahahaaa ne’ebe nusa nonoi kakutak anin?” hatan Abui nia Inan,  ho fiar a’an Abui dehan “ne’e maka kapital husi nasaun ida ne’e tengki hare hanesan iha Maun Akai nia foto iha facebook ne’e laos hanesan Dili ne’ebe ema hetan inundasaun ou banjir kada tinan bainhira tempu udan mai tamba sira soe foer arbiru. Se hanesan ne’e, diak liu hau hatan ita nia Baucau maka Timor-Leste nia kapital be la iha diferensia dok husi Dili ne’e”. Abui nia Inan lian la iha!


Iha momentu balu Maun bo’ot Ramos Horta dehan “ iha mundu tomak Hau seidauk hare fahi barak halai iha estrada laran, hanesan iha Hau nia Sidade Dili”. Individu bo’ot ida husi nasaun ne’e detekta ona problema Sidade Dili maibe to’o agora seidauk iha mudansa siknifikan ba problema ne’e, tamba saida? Seidauk iha resposta maibe problema liu maka nusa maka la iha autor ou institusaun relevantes husu nusa isu Sidade Dili detekta ona husi Dr. Ramos Horta maibe seidauk iha aksaun real hodi rezolve husi Dr. Ramos Horta rasik wainhira assume kargu bot no husi Lideransa seluk iha nasaun ne’e? no mos Sidadaun Dili rasik?
Sempre iha tempu udan ona ema barak mak koalia iha fatin-fatin konaba’a inundasaun, foer ne’ebe namlele, la iha be dalan, kontrusaun la diak tamba la iha kualidade, mota tun, mota paradu tamba foer taka. Seluk tan, Media sira kobertura konaba’a Primeiru Ministru Xanana hadia be’e dalan no ponte oan iha udan laran, Primeira Dama ho imprezariu balu ajuda uma kain vitima inundasaun iha Munisipiu Dili no seluk tan. Mai ita ba hare Dili iha tempu ba tempu….
Dili iha Tempu Kolonialismu
 Waihira Indonezia okupa Timor-Leste iha tinan 24 nia laran, Dili hetan rekonizasaun husi Governu Nasional ( Indonezia ) hanesan Dili BERTAIS. BERTAIS ne’e maka hanesan Bersih ou mos, Tertib ou tuir ordem, Aman ou seguru, Indah ou furak, Sehat ou saudavel no Sejahtera ou… Rekonizasaun ida ne’e pozitivu no furak tebes no fo hatene mai Oan Timor katak Ita nia sidade ne’e uluk beleza tebes no sai sidade urgulhu mai ita. Mehi sira ne’ebe Sidadaun Sidade Dili sira hakarak maka temi iha BERTAIS.
Portuges nia ukun iha Timor durante tinan barak halo ona Dili sai sentru ba politika no edukasaun avansadu iha Timor-Leste. Situasaun ida ne’e hanesan mos tempu agora, maibe iha nia diferensia, iha tempu ne’eba ( tempu Portugal ukun Timor-Leste ) Dili la foer no la nakonu ho rai rahun hanesan agora. Razaun ida tamba saida akontese hanesan ne’e maka iha urbanizasaun ho numeru bo’ot mai Dili otomatikamente debitu lixu aumenta, akontese explorasaun natureza no ambiente ho brutal no tranferensia hahalok konservativu rural mai Dili, ezemplu husik animal hakiak lao lemo-lemo iha istrada no seluk tan.
Fotografia evidensia Dili nia furak tempu kolonizasaun Portuges :
Area Palacio do Governo

Area Statu Nossa Senora iha Lecidere
 
Area Colmera



Loja Toko Lay iha Palacio do Governo nia sorin
Area Colmera

Dili Iha Tempu Timor-Leste Ukun A’an
Sei manas hela iha ita nia hanoin Simeira CPLP ( Comunidade PaĆ­ses de Lingua Portuguesa )  iha tinan kotuk ( 2014 ), Sidade Dili derepenti bonita ho aifunan fresku maibe namalaek tamba foin kuda no projeitu istrusaun jardim ne’ebe hamosu trafiku todan iha estrada, ne’e idea Governu Timor-Leste hodi simu bainaka husi nasaun CPLP sira. Momentu ne’eba Hakerek Nain analozia Dili hanesan feto frakeza  ida ne’ebe ema enfeita ho po, lipstick, asesoris nabilan nst iha minutu balu hodi halo kontenti grupu balun depois la interese ona saida maka atu akontese ba feto frakeza ne’e.
Konkluzaun
1.      Lao atu kritika Governu no grupu relevante sira nia politika harahun Sidade Dili, maibe atu fo hanoin katak agora dadaun Dili rahun ona.
2.      Laos dehan Urbanizasaun maka estraga Dili, maibe hakarak liu Sidadaun Dili iha responsabilidade hafurak Dili.
3.      Laos dehan Dili iha tempu kolonialismu diak liu duke tempu ukun rasik a’an, maibe atu dehan iha liman rasik ona tengki halo Dili diak liu tan. La bele hamoe a’an.
4.      Ikus liu maka, karik ho Ai-Kasi nia funan buras sei halo Dili furak.


Dili, 02 Fevereiru 2015
Mariani VK.